Kontakt mail: izvorekoloskesvesti@gmail.com Kontakt tel.: 064 476 10 16
Potrebni
su Vam poslovni saveti, aktivna solarna oprema, vetrenjače, ekomaterijali?
Kontaktirajte
nas!
Ekološka
kuća ili zgrada
Dragi
prijatelji, započeli smo stvaranje posebnog tima koji bi ekološkim
projektovanjem štitio Prirodu i Vaše zdravlje, a koje bi koštalo neuporedivo
manje, jer kanališe prirodnu energiju.
Ako vam je ovakav izgled zgrade previše ekološki, možete adaptirati
postojeću konvencionalnu neekološku formu prema uputstvima koja slede,
tako da trošite neuporedivo manje energije.

Zgrada uprave muzeja u Parizu
Biljke rastu direktno iz hidroponskog
materijala nanetog preko fasade!
Klima uređaji nisu potrebni!
Takođe zimi je neuporedivo manje odavanje toplote zidova, a tehnologije
grejanja su solarne.
Većina upotrebljenih materijala (staklo, metal) se jednostavno reciklira,
a od boja korišćene su samo one na bazi vodenih rastvarača, drvo za
građevinsku stolariju je strogo kontrolisanog porekla, biljke su takođe
iz evropskog podneblja i iz domaćih uzgajališta, potrošnja vode svedena
je na minimum zahvaljujući posebnom sistemu prikupljanja i reciklaže
otpadnih voda.
Za interne potrebe koristi se isključivo reciklirani papir i tome
slično.
Naravno ovo je samo demonstracija, ali nam
se možete
obratiti za savete, kupovinu solarne opreme
i razmenu iskustava.
PASIVAN
SOLARNI ZAHVAT
Termin
pasivne tehnike označava da nije potrebno ulaganje električne energije,
a procesi se zasnivaju na spontanim prirodnim procesima.
To znači da je ova tehnologija 100% ekološka i usavršavana od prvih
ljudskih naselja do danas.
Upravo zato nju i propagiramo iako postoji i aktivna solarna tehnika.
U kombinaciji sa modernim zaptivanjem, izolacijama i materijalima
predstavljena PASIVNA solarna tehnika daje savršene rezultate.
Zagrevanje
kuća pomoću vazdušnih kolektora
Princip
zagrevanja kuca pomoću vazdušnih kolektora prikazan je na slikama.
U
toku dana zagrejani vazduh iz vazdušnih kolektora prirodnom cirkulacijom
prelazi u šljunak i zagreva ga, a rashlađeni vazduh iz šljunka prelazi
u kolektor.
Pritom su otvori na podu unutar sobe zatvoreni.
U
toku noći ili zime, poklopci u sobi su otvoreni, pa topao vazduh iz
toplotnog skladišta zagreva prostorije kuće.
Staklena
veranda

Korišćenje staklene verande kao sastavnog dela stambenog
objekta poznato je od davnina.
Staklena veranda kao nezaobilazan deo solarne arhitekture postavlja
se na južnu stranu zgrade.
Pomoću staklene verande se vrši zahvat direktnog i difuznog sunčevog
zračenja.
Pasivan zahvat sunčevog zračenja pomoću staklene verande i Trombovog
zida prikazan je na slici.
Obično se iza staklene verande nalazi masivan, tamno obojen zid koji
apsorbuje prispelo sunčevo zračenje.
Noću ili zimi se otvaraju gornji i donji otvor na zidu i
preko gornjeg u kuću ulazi topao vazduh, a na donji izlazi hladan
i kuća se zagreva.
Staklena
veranda i podno skladište toplote

Kao podno skladište toplote najčešće se koristi rečni
šljunak koji se deponuje ispod poda kuće.
Poprečni presek kuće sa staklenom verandom i podnim skladištem toplote.
Topao vazduh se iz staklene verande pomoću ventilatora prenosi do
šljunka ispod poda prostorije.
Topao šljunak zračenjem zagreva prostoriju, dok hladan vazduh iz šljunka
u toku noći odlazi u staklenu verandu.
Vodeni
zid

U svetu se pokušava da se umesto Trombovog zida koristi
transparentni vodeni zid poznat pod nazivom transvol.
Šematski prikaz vodenog zida kao apsorbera sunčevog zračenja i skladišta
toplote dat je na slici.
U toku dana voda celom zapreminom apsorbuje sunčevo zračenje, dok
je u toku noći zračenjem predaje unutrašnjosti kuće.
Malo
detaljnije za zainteresovane
PASIVAN
ZAHVAT
Osnovni elementi pasivne solarne arhitekture su:
pravilna orijentacija zgrade, nadstrešnica, prozori, toplotni zastori,
boja zidova i nameštaja, Trombov zid, vodeni zid, staklena veranda,
podno skladište loplote itd.
Orijentacija zgrade
Kod direktnog zahvata sunčevog zračenja fasadu zgrade treba orijentisati
prema jugu sa mogućim odstupanjem od 20° prema istoku i 30° prema
zapadu.
Za navedena odstupanja zgrada će primiti do 10% manje energije od
energije
koju bi primila kada bi bila orijentisana strogo prema jugu.
Odstupanje za 45 stepeni od juga ne umanjuje zahvaćenu energiju više
od 20%.
Nadstrešnica
Nadstrešnica treba da bude takvih dimenzija da u toku leta spreči,
a u toku zime omogući prodor sunčevog zračenja u objekat za stanovanje.
Koriste se nepokretne i pokretne nadstrešnice.
Sa pokretnim nadstrešnicama može da se postigne optimalni zahvat sunčevog
zračenja u toku cele godine.

1) sunčevi zraci 22. decembra,
2) sunčevi zraci /8. marta i 21. septembra,
3) sunčevi zraci 21. juna
Ugao
upada sunčevog zračenja u objekat za stanovanje zavisi od geografskog
položaja mesta u kome se objekat nalazi, godišnjeg doba i dnevnog
kretanja Sunca.
Dimenzije nadstrešnice za naša područja zavise od upadnog ugla sunčevog
zračenja 21. juna i 22. decembra, kao što se može videti na slici.
Prozori
U solarnoj arhitekturi prozori zauzimaju 60-90% južne fasade objekta
za stanovanje. Veličina prozora zavisi od vrste i namene objekta,
odnosno prostorija na kojima se nalaze, veličine nadstrešnice, mase
zidova, toplotnih zastora itd.
Ograničavajući faktor prilikom dimenzionisanja prozora predstavlja
moguće pregrevanje prostorija pod dejstvom sunčevog zračenja.

Vertikalni krovni prozori
Broj stakala na prozorima zavisi od klimatskih uslova u kojima se
nalazi dati objekat.
Na primer u primorju su dovoljni jednostruki prozori, u kontinentalnim
delovima dvostruki, a u severnim delovima trostruki.
U solarnoj arhitekturi se pored prozora koriste i krovni prozori različitih
oblika, dimenzija i položaja.
Sunčevo zračenje koje je prošlo kroz vertikalne krovne prozore apsorbuje
se na unutrašnjim stranama zidova kuće.
U toku noći dolazi do oslobađanja apsorbovane toplote i zagrevanja
vazduha u kući.
Povećanje broja stakala na prozorima neznatno smanjuje prolaz sunčevog
zračenja, a u znatnoj meri sprečava toplotne gubitke iz, prostorija.
Toplotni zastori
Toplotni zastori se koriste za zaštitu od pregrevanja i za sprečavanje
toplotnih gubitaka iz, prostorija. Toplotni zastori su pokretni i
mogu da se nalaze sa unutrašnje ili spoljašnje strane prozora. Toplotni
zastori za sprečavanje pregrevanja svetlije su boje i efikasniji su
ukoliko se nalaze sa spoljašnje strane prozora. Toplotni zastori za
sprečavanje toplotnih gubitaka obično se nalaze sa unutrašnje strane
prozora.
Boje zidova i nameštaja
Na zahvat sunčevog zračenja utiče boja zidova, zidovi tamnijih boja
više apsorbuju sunčevo zračenje od zidova svetlijih boja.
U solarnoj arhitekturi prihvatljivi su obojeni zidovi sa koeficijentom
apsorpcije od 0,5 -0,8.
| Materijal
|
a
Koeficijent apsorpcije
|
| Crni
beton |
0,91
|
| Neobojen
beton |
0,65
|
| Svetlija
cigla |
0,60
|
Tamnocrvena
cigla
|
0,74
|
| Mat
bela boja |
0,30
|
| Sjajna
bela boja |
0,25
|
| Tamnosiva
boja |
0,91
|
| Crna
uljana boja |
0,90
|
| Crvena
uljana boja |
0,74
|
Koeficijent
apsorpcije sunčevog zračenja za različite materijale.
Pored
zidova sunčevo zračenje pada i na nameštaj u prostorijama.
Pri direktnom upadu sunčevog zračenja, nameštaj se više zagreva od
zidova, jer za istu površinu ima manju masu, tako da doprinosi povećanju
temperature u prostorijama.
U praksi se pokazalo da je sa stanovišta solarne arhitekture dozvoljeno
da nameštaj apsorbuje 20-30% upadnog sunčevog zračenja.
Trombov zid
U mestu Odeju u Pirinejima (Francuska) Felix Tromb je 1965. godine
sagradio kuću sa tamnim zidom na južnoj strani, koji je po njemu dobio
naziv Trombov zid.
Pomoću ovog zida Tromb je demonstrirao mogućnost efikasne pasivne
toplotne konverzije sunčevog zračenja. Zid je istovremeno služio kao
apsorber, kao skladište toplote i kao grejno telo za zagrevanje unutrašnjih
prostorija.
Trombov zid se obično izrađuje od cigli ili betona debljine 20-40
cm.
Na rastojanju 2-10 cm ispred zida nalazi se staklo.
U praksi se koriste dve konstrukcione varijante Trombovog zida:
bez otvora i sa otvorima pri osnovi i vrhu zida.
Nakon prolaska kroz staklo sunčevo zračenje pada na Trombov zid i
zagreva ga.
Toplota se sa spoljašnje na unutrašnju stranu zida prenosi konduktivnim
putem.
Brzina prenošenja toplote kroz Trombov zid zavisi od materijala od
koga je napravljen i njegove debljine.
.
Poprečni presek kuće sa Trombovim zidom:
1) dvostruka stakla, 2) vazdušni prostor, 3) odzračni ventil, 4) Trombov
zid, 5) hladan vazduh, 6) topao vazduh, 7) toplotno izolovan pod.

Trombov zid bez otvora za cirkulaciju vazduha:
l) prednje staklo, 2) unutrašnje staklo, 3) Trombov zid
U cilju sprečavanja preteranog zagrevanja prostorija ispred ili iza
Trombovog zida postavljaju se odgovarajući toplotni zastori, kao što
se može videti na slikama
.
Trombov
zid sa unutrašnjim zastorom:
1)
prednje staklo, 2) unutrašnje staklo,
3) unutrašnji zastor

Trombov
zid sa spoljašnjim zastorom
1) prednje staklo, 2) unutrašnje staklo,
3) unutrašnji zastor
Šta
da uradim?
Savetuj
i zahtevaj ekološko projektovanje zgrada i kuća,
jer ne postoji niti jedan razlog protiv, a
postoji hiljadu razloga ZA...
Ako
poznaješ arhitekte koji su ekološki svesni i koji bi nam se pridružili,
uputi ih na nas.
U
ime Planete i naše svih bića koja će te spasiti, hvala vam na ovakvom
izboru.